Stratifikacija sjemena

Kaže ona stara uzrečica da je trava na susjedovu travnjaku uvijek zelenija od naše. Kao dijete, ja sam to primijetio na voću - uvijek sam priželjkivao imati voćnjak s voćnim vrstama koje bi u mojem voćnjaku bile ukusnije i slađe nego one susjedove. I onda sam počeo skupljati podloge i pupove te cijepiti ili kao kod nas u Slavoniji kažemo kalemiti voćke. No ta tehnika zahtijeva puno znanja i rutine odnosno jako puno iskustva, od toga koju podlogu odabrati, koji način cijepljenja primijeniti... No postoji i jednostavniji način razmnožavanja biljaka osim vegetativnog uzgoja ili cijepljenjem, a to je je uzgoj voća i biljnih vrsta iz sjemena. Ako ste u osnovnoj školi na satu Prirode i društva imali zadatak posaditi grah ili neku drugu biljku u staklenu teglicu i prati klijanje i rast, zapravo ste primijenili jednostavniji oblik naklijavanja.

U prirodi, pri kraju vegetacije, sjemenke opadaju s biljke na tlo te prolaze prirodni ciklus mirovanja i hibernacije u tlu, ispod lišća, u humusu ili travi u periodu jeseni i zime. Sjemenke koje su bile zaštićene od nepovoljnih uvjeta (negativnih temperatura i oštećenja) nastavljaju zatim proces kroz naklijavnje u periodu zime i ranog proljeća te klijanja i rasta u proljeće. Preko zime vlaga i niže temperature omekšavaju košticu sjemena, a u rano proljeće klica počne izlaziti iz sjemenke u potrazi za svjetlošću i toplinom te hranom. No kroz cijeli prirodni proces sjeme je izloženo promjenjivim (nestabilnim) vremenskim uvjetima (niskoj temperaturi) i štetočinama. Da bismo izbjegli nepovoljne uvjete, prirodni ciklus možete stvoriti u umjetnim stabilnim gotovo idealnim uvjetima, u svome dome, bez utjecaja vanjskih rizika (nepovoljno vrijeme, štetočine). Taj proces pripreme i naklijavanja sjemena u umjetno stvorenoj okolini nazivamo stratifikacija.

Sjeme voćne vrste ili biljke koje ćemo koristiti za stratifikaciju odabiremo u fazi zriobe plodova voćnih i biljnih vrsta te odvajamo zdrave plodove i krupnije plodove. Od samih plodova odvajamo meso kako bismo došli do koštice. Da bismo u procesu stratifikacije izbjegli pojavu plijesni, koštice moramo dobro očistiti od “mesa” ploda i oprati ih kako bismo ih dezinficirali. Koštice možemo oprati i jednostavno dezinficirati kuhinjskim deterdžentom koji vam je pri ruci (onaj za pranje suđa) ili pak hidrogen peroksidom. Koštice je zatim potrebno osušiti i uskladištiti na suho i tamno mjesto do početka stratifikacije.


Stratifikaciju provodimo u periodu zime (siječanj/veljača) s tim da završetak procesa bude u rano proljeće (ožujak/travanj), no ukupna dužina perioda ovisi o samoj voćnoj vrsti koju naklijavamo.Za proces stratifikacije potrebno je odrediti „podlogu“ na kojoj ćemo sjeme stratificirati. Za podlogu možemo koristiti papir, tkaninu, pijesak, humus i sl. Ja za podlogu uvijek odabirem riječni sitni pijesak ili mulj. Potrebnu količinu pijeska uvijek prvo steriliziramo na način da ga „ispečemo“ u pećnici i time ubijemo bakterije (npr. plijesni) koje mogu štetno djelovati na sjeme i razvoj klice. Pijesak položimo u papirnatu ili kartonsku kutiju i u pijesak stavimo svoje sjemenke. Ako nemate kartonskih kutijica, mogu vam poslužiti i plastične zdjelice ili najlonske vrećice. Zatim sve navlažimo do 50% vlažnosti, a za ovlaživanje pijeska i sjemenja preporučamo koristiti prokuhanu ohlađenu kišnicu. Kutije zatim zatvorimo, izbušim rupe da bi sjemenke disale i odložim kutije u frižider na period potreban da sjeme naklija. Preporučena temperatura bi trebala biti 5⁰ – 7⁰C. Period stratifikacije je za svaku voćnu vrstu drukčiji, no u prosjeku traje oko 60 dana. Detalje o periodu stratifikacije za svaku voćnu vrstu možete naći u različitim člancima na Internetu i ostaloj stručnoj literaturi. Tijekom perioda stratifikacije potrebno je pratiti stanje vlažnosti pijeska i po potrebi dodatno ovlažiti pijesak u kutijama, također ranije spomenutom kišnicom. Po završetku perioda stratifikacije, predlažemo naklijalo sjemenje posadi u vrt ili voćnjak u unaprijed pripremljene gredice ili jednostavno u teglice i druge prikladne posude ukoliko ćete biljku za početak uzgajati na balkonu ili u kućnim prostorima, a tek kasnije ju presađivati na otvoreni prostor.